SPECIJALNI BROJ FRANCUSKOG ČASOPISA POSVEĆEN MILORADU PAVIĆU

25. март 2012.

Martovski broj časopisa Serbica, koji izdaje Université Michel de Montaigne - Bordeaux 3, objavio je specijalni broj (dosije) posvećen Miloradu Paviću pod naslovom “Prvi pisac XXI veka” (Le premier écrivain du XXIe siècle). Na adresi www.serbica.fr, pored odlomaka iz četiri Pavićeve knjige i Autobiografije, koje je prevela Marija Bežanovska, objavljen je niz drugih priloga: dva eseja o Hazarskom rečniku iz pera univerzitetskih profesora u Francuskoj, Sanje Bošković i Borisa Lazića, dva intervjua sa Pavićem, dva priloga prof. Milivoja Srebra – portret pisca i studija o recepciji Hazarskog rečnika na području frankofonije, kao i tekst francuske kritičarke Nikol Kazanove (Nicole Cazanova) o Unutrašnjoj strani vetra. U temat je uključena detaljna bibliografija o Pavićevim prevedenim knjigama na francuskom i spisak objavljenih tekstova o piscu u francuskoj štampi i periodici.

Do sada je prevedeno osam Pavićevih knjiga u Francuskoj, a trenutno izdavač Lièvre Lunaire priprema bibliofilsko izdanje nekoliko Pavićevih priča. Milorad Pavić je bio gost čuvenog Bernara Pivoa u njegovoj kultnoj emisiji Apostrof, predstava Hazarski rečnik igrana je po zamkovima Francuske, a izdavač Belfon (Belfond) je uveliko zaslužan za planetarnu slavu Hazarskog rečnika.

 

HAZARSKI REČNIK – POZORIŠNI SPEKTAKL U POLJSKOJ

20. фебруар 2012.

„Hazarska predanja izašli iz pera jednog Srbina, Milorada Pavića, oživljena u teatru od strane Poljaka“

Trosatna predstava-spektakl  Hazarski rečnik. Deca snova (Słownik Chazarski. Dzieci Snów) po romanu Milorada Pavića imala je premijeru u Poljskoj sredinom februara. Teatar „Jana Kohanovskog” u gradu Opole na jugu Poljske, poznat kao središte međunarodnih pozorišnih festivala, izveo je u režiji Pavela Pasinija, spektakl na tri scene simultano i sa tri vrste publike. Prilikom kupovine karata gledaoci su se odlučivali da li će izabrati „mušku”, „žensku” ili verziju predstave „lovaca na snove”. Ove grupe gledalaca su imale svoje „vodiče” i susretale su se na nekim od čvornih mesta dramatizacije.

Kritike na predstavu odišu egzaltiranošću, oniričkom omamljenošću tekstom, svetlom, scenografijom, kostimima, muzikom… „Ovako nešto teatarska publika još nije videla… svemirska opera… opčinjavajuća fantazmagorija za sva čula… teatar koji omogućava da zaboravite sve izvan njega…”. Nesumnjivo da se reditelj Pasini odlučio za složeni i skup pozorišni projekat mešajući eksperiment i odlike klasičnog teatra. Hor, multidimenzionalnost vremena, političke implikacije, raskošni kostimi, sadejstvo glumaca i publike, scena pod centrifugom – sve su to elementi od kojih je sazidana predstava koja očigledno prekoračuje granice u pozorištu, kao što je to činio i Pavić u svojim književnim delima.

„Ovo je višeslojna priča o čovečanstvu, o multikulturalnosti, o svetu mašte, koliko i o svetu realnosti.” Publika je dvadesetominutnim ovacijama pozdravila brojni ansambl koji je u osam slika i na tri scene izveo Pavićev Hazarski rečnik na poljskom jeziku u prevodu Danute Ćirlić. Do sada je knjiga Hazarski rečnik imala dva izdanja u Poljskoj (1993, 2004), a na poljski jezik su prevedena i ostala dela ovog autora: Sedam smrtnih grehova, Drugo telo, Pozorište od hartije, kao i dečiji roman Nevidljivo ogledalo za koji je Pavić u Varšavi dobio nagradu „Misija zdravlja” 2005. godine.

Bilo bi lepo videti ovu predstavu u Beogradu makar i na poljskom jeziku, s obzirom na to da Hazarski rečnik nikada nije igran na srpskim scenama, jer je dramatizacija ovog romana od strane Tomaža Pandura predstavljala regionalnu koprodukciju. Književno-pozorišna sudbina Milorada Pavića je zanimljiva, pošto se nastavlja i posthumno u istom pravcu: širom sveta izvedeno je 15 dramatizacija Pavićevih dela, dok smo u Beogradu mogli da pogledamo samo jednu, komediju Svadba u kupatilu, koju je 2007. izvelo Pozorište na Terazijama. Od Pavićeve smrti, pak, izvedene su četiri predstave (Moskva, Bukurešt, Republika Srpska – Prijedor, Poljska), dok u Srbiji nije bilo – nijedne. Ista situacija je i sa knjigama – posthumno je prevedeno 25 naslova dok se u Srbiji pojavilo tokom ove dve i po godine jedino reizdanje Kratke istorije Beograda.

 

 

 

Интервју са Јасмином Михајловић

18. фебруар 2012.

У украјинском недељнику „Огледало недеље“, које излази и на руском језику, објављен је обиман интервју са Јасмином Михајловић, књижевницом, удовицом Милорада Павића, носиоцем његових ауторских права и старатељем над Легатом Милорада Павића, чији је оснивач Скупштина града Београда. Разговор је у Београду с њом водио проф. др Сергеј Курбатов, предавач на универзитетима у Украјини, Шведској и САД.

Милорад Павић – ДВЕ ГОДИНЕ ПОСЛЕ: Преводи, издања и позоришне представе

26. септембар 2011.

Током 2010. и 2011. године широм света појавила су се нова или обновљена издања књига Милорада Павића. Реч је о двадесет превода. Тако су у Русији изашли романи Предео сликан чајем, Унутрашња страна ветра, Последња љубав у Цариграду, Кутија за писање, Звездани плашт, Друго тело и збирка приповедака Разнобојне очи. У Америци су се у оквиру Киндл електронских издања на amazon.com појавили Уникат, Плава свеска и Друго тело, а током јесени се очекује мултимедијално издање Хазарског речника које ће сада бити доступно широм света у дигиталној форми.

Словаци су у оквиру издавачке куће “Slovart” штампали Предео сликан чајем и Вештачки младеж. Грци су објавили збирку прича Две лепезе из Галате, а у Вилнусу, у Литванији изашао је Хазарски речник. Азербејџан је објавио Хазарски речник, јубиларно издање, са сликом споменика Милораду Павићу у Ташмајданском парку.

Чеси су Хазарски речник пустили у слободну продају само као женски примерак, док се мушка верзија може наручити једино преко интернета.

Грузијци су у Тбилисију издали Унутрашњу страну ветра и Хазарски речник, док су Турци обновили Хазарски речник штампајући га сада као андрогино издање (уједињени мушки и женски примерак) са ауторовим предговором.

Интересантно је појављивање Хазарског речника у Индонезији, кога је пратила бурна књижевно-пиратеријска прича.

У Србији је по питању Павићевих књига потпуно друга ситуација. Због непримерено дугог трајања оставинске расправе изазваног реформом судства, до сада је објављено једино ново издање Кратке историје Београда и Павићев превод Пушкиновог “Евгенија Оњегина”, док ће се до краја године коначно појавити у издању Завода за уџбенике Хазарски речник, Унутрашња стране ветра и Друго тело, романи којих већ више од годину дана нема на матерњем језику!

Слична српско-светска ситуација је и са Павићевим постхумним позоришним животом. Присутан је свуда, сем у Србији. Током 2010. и 2011. изведене су премијере у Москви, Букурешту и Приједору. Москва је у форми мјузикла извела драму Кревет за троје, Театар Мик из Букурешта је драматизовао Звездани плашт, док је Градимир Гојер, сарајевски редитељ, поставио у Приједору представу Петкутин и КалинаPlay Pavich, засновану на драматизацији целокупног Павићевог дела.

Интересантан је и мултимедијални руски пројекат Хазарски речник – уживо, представљен на Сверуском фестивалу науке у Москви ове године. То је концепт приласка овом роману са модерног лавиринтског становишта који подразумева архитектуру, компјутерске игре, позориште, филм, музеолошки прилаз, итд. Видети:  „Живой Хазарский Словарь

ФАКСИМИЛ РУКОПИСА „ХАЗАРСКОГ РЕЧНИКА“ ПОКЛОЊЕН АЗЕРБЕЈЏАНУ

14. август 2011.

Приликом свечаног отварања амбасаде Републике Азербејџан 8. јуна 2011. у Београду, Легат Милорада Павића поклонио је граду Бакуу факсимил рукописа „Хазарског речника“. Факсимил је уручен председнику Азербејџана, Илхаму Алијеву, уз присуство српског и азербејџанског министра иностраних послова, бројних званица, представника свештенства и дипломатског кора.

Текст на факсимилу:

Милорад Павић
ХАЗАРСКИ РЕЧНИК
Jединствени факсимил изворног рукописа „Хазарски речник“ српског књижевника Милорада Павића. Поседујe га само Баку. Оригинал је у Београду. У знак најдубље захвалности, држави и народу Азербејџана подарила Јасмина Михајловић, у име Легата Милорада Павића.

Београд, Србија, 8. јун 2011. поводом откривања споменика Милорада Павића у Ташмајданском парку, рад вајара Натигу Алијева

Издавач: Легат Милорада Павића, www.khazars.com
Уредник: Јасмина Михајловић
Ликовни уредник: Зоран Туцић
Повез: Александар Ћеклић
Краснопис: Драган Ристић
Скенирање и обрада слике: Небојша Јовичић
Извршни продуцент: Зоран Стефановић
Сарадник на обради слике: Ненад Петровић
Помоћник уредника: Маја Стефановић
Превод на азерски: Катарина Панић
Стручна помоћ: Срђан Стојанчев и Српско библиофилско друштво

Штампа књижног блока: DataCopy, Београд

СПОМЕНИК МИЛОРАДУ ПАВИЋУ НА ТАШМАЈДАНУ

14. август 2011.

У реконструисаном парку на Ташмајдану, у центру Београда, 8. јуна 2011. откривен је споменик Милораду Павићу. Споменик су открили председник Србије Борис Тадић и председник Азербејџана Илхам Алијев.

Споменик Милораду Павићу висок три метра, изграђен у седмострукој оплати од бронзе, рад је вајара Натигу Алијева, професора универзитета из Бакуа и члана Руске академије уметности.

Поводом откривања бисте штампано је специјално луксузно издање превода „Хазарског речника“ Милорада Павића на азерски језик са фотографијом споменика.

SPOMENIK PAVIĆU STIGAO IZ AZERBEJDŽANA U TAŠMAJDANSKI PARK

23. мај 2011.

Аmbasador Azerbejdžana dr Eldar Hasanov i Pavićeva supruga Jasmina Mihajlović

U petak 20. maja , diplomatskim kargo letom stigao je iz Azerbejdžana bronzani spomenik srpskog književnika Milorada Pavića. Spomenik Paviću otkriće svečano 8. juna 2011. predsednik Srbije Boris Tadić, predsednik Azerbejdžana Ilham Alijev i Pavićeva udovica, književnica Jasmina Mihajlović.

Spomenik Miloradu Paviću, rad vajara i profesora univerziteta iz Bakua Natigu Alijeva, visok je tri metra, rađen je u sedmostrukoj oplati od bronze, i sa specijalnom seizmičkom konstrukcijom. Vajar Alijev je osim fotografija, filmskih i video zapisa, upoznavanja sa životom i delom, putovao u Moskvu da vidi tamošnji Pavićev spomenik u Aleji pisaca, rad ruskog skulptora Grigorija Potockog, koji je postavljen u prestonici Rusije još 2009, za života srpskog pisca.

DRAMA ZAUVEK I DAN VIŠE POD NASLOVOM PETKUTIN I KALINA IZVEDENA U REPUBLICI SRPSKOJ

17. мај 2011.

U Pozorištu Prijedor (Republika Srpska) premijerno je 7. maja 2011. izvedena predstava Petkutin i Kalina, prema tekstovima Milorada Pavića, u adaptaciji sarajevskog režisera Gradimira Gojera. Sa podnaslovom Play Pavich u predstavi su prevashodno korišćeni delovi drame „Zauvek i dan više ili pozorišni jelovnik“, ali i odlomci iz romana „Hazarski rečnik“, „Predeo slikan čajem“, kao i priča Milorada Pavića.

Komad “Zauvek i dan više” je do sada igran u Moskvi (MHAT, 2002) i Makedoniji (Narodno pozorište Bitolj, 2004). Ovo je prvo izvođenje na srpskom jeziku. Drama je inače objavljena u štampanom obliku 1993. godine.

Foto 1

Foto 2

 

Milorad Pavić na Amazon Kindle čitaču elektronske knjige

10. мај 2011.

Tokom maja meseca Jasmina Mihajlović, književnica i staratelj nad “Legatom Milorada Pavića” održala je predavanje u Institutu za književnost i umetnost u Beogradu, pod nazivom  “Elektronska knjiga – Kindl čitač – na primerima romana Milorada Pavića”.

NA UNIVERZITETU U VENECIJI ODBRANJEN MAGISTARSKI RAD O DELU M. PAVIĆA

17. март 2011.

Na Venecijanskom univerzitetu (Università CaFoscari di Venezia
Facoltà di Lingue e Letterature Straniere), početkom marta odbranjen je magistarski rad Bojane Marcello Grimani, pod naslovom POETIKA FANTASTIČNOG. U RASKORAKU VREMENA I PROSTORA U DELIMA MILORADA PAVIĆA. Mentor je bio Ch. mo Prof. Aleksander Naumow, a asistent Dott. ssa Aleksandra Mladenović. Bojana Marčelo se, takođe, bavi i prevođenjem, tako da je priču M. Pavića “Vedžvudov pribor za čaj” (po kojoj je pre dvadesetak godina TV Beograd snimila igranu dramu, a čiji je motiv korišćen i za film Vizantijsko plavo), sada moguće čitati i u prevodu na italijanski Il servizio da tè Wedgwood. Ova Pavićeva priča je do sada prevedena u okviru njegovih zbirki pripovedaka na 30-ak jezika, ali na italijanski nije, tako da poduhvat Bojane Marčelo predstavlja kuriozitet.